S ciljem ublažavanja i rješavanja problema i poremećaja mentalnog zdravlja, s kolegicama i kolegama iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu izradila sam skup preporuka i poruka kojima pozivamo na sveobuhvatnu i ambicioznu strategiju mentalnog zdravlja na razini Europske unije.
Mentalno zdravlje bitan je dio čovjekove dobrobiti i ima važan utjecaj na tjelesno zdravlje. Međutim, nije dovoljno baviti se tim problemom samo u bolnicama i u terapijskom okruženju, već prepoznati kao zajedničku brigu i međusektorsku temu u Europskoj uniji. Stoga sam, kao zagovaračica Europske strategije o mentalnom zdravlju, sudjelovala u izradi ovog važnog dokumenta s nizom konkretnih preporuka.
Moje se preporuke odnose na važnost ranog otkrivanja problema s mentalnim zdravljem, posebno onih koji se odnose na zlouporabu alkohola, droga i obiteljsko nasilje, kao i osnaživanje uloge obitelji u provedbi i evaluaciji usluga mentalnog zdravlja za djecu i odrasle. Također moramo uzeti u obzir profesionalni kontekst i unaprijediti ponovno uključivanje liječenih od mentalnih poremećaja u zajednicu i radno okruženje, ali i okolišne čimbenike. Naime, uskraćivanje prava na siguran, čist i održiv okoliš dovodi do pogoršanja fizičkog i psihičkog zdravlja.
U svojim preporukama mi iz S&D grupe navodimo kako su mentalno zdravlje i njegovi poremećaji uvelike oblikovani socio-ekonomskim, društvenim, okolišnim i životnim čimbenicima. U tom smislu smatramo da je potrebno analizirati nekoliko pitanja kao što su uvjeti života, uvjeti rada i obrazovanja, te nejednakosti i diskriminacija po spolu, nacionalnosti, prihodima i dobi. Nažalost, žene su posebno izložene većem riziku lošeg mentalnog zdravlja, na što utječu čimbenici rodne nejednakosti, ali i brojni stereotipi i nametnuti standardi, a iznimno ranjiva skupina su i djeca i mladi. Važnost brige o mentalnom zdravlju dodatno je naglasila i pandemija COVID-19 zbog dugotrajne društvene izolacije, što je utjecalo na porast anksioznosti i depresije.
Europska unija do sada je poduzela niz inicijativa poput Izvješća o zajedničkoj akciji o mentalnom zdravlju i dobrobiti (2017.), Europskog okvira za djelovanje na području mentalnog zdravlja i dobrobiti (2019.) i Kompasa EU-a za djelovanje na području mentalnog zdravlja i dobrobiti ( 2015-2018).
A znate li da prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji gotovo milijardu ljudi diljem svijeta pati od poremećaja vezanih uz mentalno zdravlje, a čak 84 milijuna ljudi u Europi nosi se s poremećajima mentalnog zdravlja. U Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poremećaji mentalnog zdravlja prednjače po broju dana bolničkog liječenja. Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja predstavljaju sve veći teret današnjem društvu. Depresija je danas jedan od vodećih uzroka invaliditeta, a samoubojstvo je četvrti po redu uzrok smrti mladih od 15 do 29 godina.
Zbog svega toga mentalno zdravlje moramo postaviti kao javnozdravstveni prioritet u Europskoj uniji uz nužnost multidisciplinarnog djelovanja. Važno je učiniti ga dijelom Europskog plana oporavka i uključiti u mjere koje će donijeti opipljive koristi. Stoga mi u Klubu zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu smatramo da je vrijeme da se uspostavi sveobuhvatna europska strategija mentalnog zdravlja.
Više o temi problema mentalnog zdravlja možete pročitati na linku i u Dokumentu S&D Group’s Position Paper: Towards a European Mental Health Strategy.
