Na virtualnom sastanku obranila sam svoje amandmane na izvješće Parlamenta na temu problematika nedostatka lijekova. Smatram da je Jako važno svim građanima osigurati pristup liječenju pod jednakim uvjetima, a posebice onima koji boluju od rijetkih bolesti. Upravo su oni ti koji se najčešće susreću s dodatnim preprekama koje im otežavaju pristup lijekovima koji njima život znače.
Govorila sam i o važnosti digitalne transformacije zdravstva koja novim tehnološkim rješenjima naš zdravstveni sustav čini učinkovitijim i transparentnijim. Tehnologije poput umjetne inteligencije već sada nam jako pomažu u prevenciji bolesti, ranom otkrivanju i dijagnosticiranju, liječenju, skrbi i praćenju pacijenata.
Kriza koju je prouzročila pandemija koronavirusa jasno je ukazala na važnost zdravstva za svako moderno društvo. Hrvatska iz toga može izvući itekako velike pouke. Stoga još jednom naglašavam važnost kontinuiranog ulaganja u ljude, infrastrukturu i nove tehnologije jer time stvaramo pretpostavke za iskorak u bolju i zdraviju budućnost.
Problematika nedostatka lijekova i zaštitne medicinske opreme
Europska komisija predstavila je planove vezano za Farmaceutsku strategiju putem koje će se, među ostalim, morati osmisliti okvir za opskrbu Europe sigurnim i pristupačnim lijekovima, podržati inovacijske napore europske farmaceutske industrije te smanjiti ovisnost Europe u proizvodnji lijekova i sirovina potrebnih za njihovu proizvodnju. Krizne situacije poput ove jasno su ukazale na potrebu da proizvodnju u strateškim industrijama, kao što je to farmaceutska, vratimo u Europu. Uz pozitivne gospodarske benefite, vraćanje proizvodnje u Europu značilo bi i kraće dobavljačke lance koji su, u konačnici, povoljniji i za naš okoliš. Zato mislimo globalno, a djelujmo lokalno.
Problematika nedostatka lijekova i zaštitne medicinske opreme za vrijeme koronavirusa pokazao se kao goruća politička tema u Europi. Ova kriza je jasno ukazala na važnost naših javnozdravstvenih sustava, posebice naglasivši potrebu za kontinuiranim ulaganjem u ljude i za podizanjem ljestvice kvalitete u pružanju zdravstvenih usluga.
Gotovo sve države članice suočile su se s temom problematika nedostatka lijekova, odnosno neopravdano visokim cijenama zaštitne opreme i nekih lijekova, što je potvrdilo potrebu zajedničkog pristupa u rješavanju tog važnog problema. Stoga je glavni cilj mog izvješća “Dostupnost lijekova – kako odgovoriti na gorući problem” bio izrada niza preporuka za rješavanje dugotrajnih strukturnih problema EU-a. Tako sam naglasila potrebu za jačanjem suradnje i bolje koordinacije europskih i nacionalnih politika u svrhu osnaživanja zdravstvenih sustava država članica, kao i potrebu vraćanja proizvodnje određenih osnovnih lijekova u Europu, što je od velikog značaja i za Republiku Hrvatsku.
Na jedno pitanje u izvješću sam stavila poseban naglasak, a tiče se važnosti osiguravanja jednake dostupnosti lijekova svim građankama i građanima Unije, bez obzira na veličinu i ekonomsku snagu države članice. Govorila sam i o rijetkim bolestima i činjenici kako su upravo lijekovi za rijetke bolesti često neopravdano skupi. Imajući na umu digitalnu transformaciju zdravstva, u izvješću sam podcrtala i važnost uspostave tzv. Europskog zdravstvenog podatkovnog prostora. Slobodan protok podataka u zdravstvu i drugim sektorima je ključan za poticanje daljnjeg razvoja podatkovnog gospodarstva i novih tehnologija poput umjetne inteligencije.
Kriza nas je svakako natjerala da preispitamo mnogo toga
Prije svega očekujem potpuno stavljanje virusa COVID-19 pod kontrolu i vjerujem i nadam se da će znanstvenici naći cjepivo u dogledno vrijeme. Na nama u Europskom parlamentu je da uspijemo u tome da cjepivo bude dostupno svim članicama Unije i za to ću se nastaviti boriti.
Rekla bih da su ovo ključni trenuci za Hrvatsku, ali i za Europu, i iznimno je važno kvalitetno odgovoriti na izazove pred nama. Primjerice, europski paket mjera za oporavak od krize Europe nakon ove pandemije jest ambiciozan. Nakon postizanja širokog političkog konsenzusa na razini Unije oko glavnih elemenata mjera oporavka, ono što je sada posebno važno je osigurati da naši građani i gospodarstvo u što je moguće kraćem roku počnu osjećati pozitivne učinke tih mjera. To vidim kao ključni izazov u ovom trenutku.
Ova kriza nas je svakako natjerala da preispitamo mnogo toga, uključujući trenutno dominantan liberalno-kapitalistički model proizvodnje i potrošnje. Smatram kako se nalazimo u povijesnom trenutku i kako je sada vrijeme za stvaranje temelja novog društvenog modela s naglaskom na održivost, uključivost i društvenu solidarnost.
Temelji tog novog društvenog ugovora koji Europa predlaže građanima počivaju na Europskom zelenom planu i na digitalizaciji kao predvodnicima promjena. U naredne 4 godine namjeravam promišljati i predlagati upravo one inicijative koje snažno prožima borba za zaštitu okoliša s jedne strane te inovacije i razvoj novih tehnologija s druge strane – kako u zdravstvu, tako i u sektorima mobilnosti, energetike i slično. Samo kroz kontinuirana ulaganja u budućnost možemo krojiti društvo koje će biti po mjeri svih naših građana.
Novi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027., kao i Fond za oporavak iz kojega je Hrvatskoj namijenjeno gotovo 10 milijardi eura, predstavljaju ogromnu novu priliku za Hrvatsku da kroz povećanu i učinkovitiju apsorpciju europskih sredstava napravi taj toliko potreban iskorak sa začelja ljestvice i smanji raskorak između prošlosti i budućnosti.