NOVOSTI

Poseban naglasak stavljam na zaštitu podataka i sigurnost na internetu
Poseban naglasak stavljam na zaštitu podataka i sigurnost na internetu

Kao glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za novi prijedlog Europske komisije kojim se uspostavlja novi okvir za elektroničke komunikacije između građana i poduzeća s javnim i privatnim servisima, predstavila sam svoje viđenje novog zakona i o tome razmijenila mišljenja s kolegama na odboru.

Svaki put kada nam neka aplikacija ili internetska stranica ponudi da kreiramo novi korisnički račun ili da se jednostavno prijavimo na neku od velikih platformi, mi ne znamo što se zapravo događa s našim podacima. „Besplatan“ pristup velikim platformama poput društvenih mreža, uvjetovan je obično odavanjem osobnih podataka poput imena i prezimena, datuma rođenja, itd. Naši osobni podaci koriste se u razne svrhe. Ipak, jedan od glavnih ciljeva prikupljanja osobnih podataka korisnika je ciljano oglašavanje i daljnja preprodaja naših osobnih podataka u marketinške svrhe. Prema istraživanju Eurobarometra čak 72% korisnika želi znati kako se njihovi podaci obrađuju kada koriste svoje račune na društvenim mrežama. 63% građana EU-a želi siguran, jedinstven digitalni identitet za sve internetske usluge.

Kriza prouzrokovana koronavirusom odrazila se i na naše dnevne navike. Promjene su se osjetile u gotovo svim sferama života. Od načina komuniciranja s prijateljima i obitelji, rada od kuće, do obrazovanja na daljinu i online kupovine, kriza je potvrdila važnost digitalnih alata za funkcioniranje društva i gospodarstva. U mnogočemu, digitalni alati su ojačali naše kapacitete za nošenje s kriznim situacijama.

Povećana potreba za online pristupanjem javnim servisima postala je posebno izražena za vrijeme krize koronavirusa. Po najnovijim podacima, u kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska zauzima 25. mjesto među državama članicama EU-a. Uz velike financijske uštede, digitalizacija javne uprave donosi brojne prilike za povećanjem transparentnosti rada državnih institucija, što je Hrvatskoj prijeko potrebno. Vrijeme je da preokrenemo negativne trendove i da kroz digitalizaciju javne uprave država postane stvarni servis građanima i poduzećima.

Naša povećana online prisutnost za sobom povlači niz sigurnosnih ugroza, a ima i brojne implikacije na našu privatnost i na sigurnost osobnih podataka u digitalnoj sferi. Od krađe identiteta do raznih financijskih prevara, svatko se u nekom trenutku susreo s nekim vidom ugroze na internetu.

Kako bi odgovorila na ove izazove, Europska komisija je predložila novi europski okvir za digitalni identitet koji će svaki građanin, bilo gdje u Europi, moći koristiti za raznovrsne usluge, od plaćanja poreza do otvaranja bankovnog računa. Osim bolje kontrole nad dijeljenjem osobnih podataka, novim zakonom želimo građanima olakšati pristup i korištenje javnih i privatnih servisa smanjenjem birokratskih procedura.

Putem „digitalnog novčanika“, građani će na svojim pametnim telefonima putem aplikacije moći pohraniti osobne dokumente (osobnu iskaznicu, vozačku dozvolu, zdravstveni karton, itd.) i koristiti ih za svakodnevne potrebe u lokalnoj zajednici, ali i u ostatku Europe. Neki od načina primjene nove aplikacije su korištenje aplikacije za autentifikaciju prilikom prijave na društvene mreže, prilikom otvaranja računa u banci ili prilikom prijave za studiranje u drugoj državi članici.

S EU digitalnim identitetom želimo izbjeći trčanje od jednog do drugog šaltera kako bi nam netko rekao da nam nedostaje jedan obrazac. Digitalni novčanik će nam omogućiti pohranu svih osobnih dokumenata na jednom mjestu, a imat će jednaku snagu pred zakonom kao papirnati dokumenti. Tako ćemo pojednostaviti procedure, povećati učinkovitost javnih servisa i uštedjeti dragocjeno vrijeme.

Kao glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta, u svom radu ću poseban naglasak staviti na zaštitu osobnih podataka i privatnosti, podizanje sigurnosti internetskog okruženja za korisnike te olakšavanje pristupa privatnim i javnim uslugama kroz njihovu digitalizaciju.