Na sjednici Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) 14. lipnja kao izvjestiteljica Europskog parlamenta za Europski digitalni identitet i članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu predstavljam svoje izvješće o zakonu kojim se uspostavlja novi europski okvir za digitalni identitet. To će svim građanima u Europi omogućiti pristup privatnim i javnim uslugama i dokinut ćemo praksu šetanja od šaltera do šaltera. O tome sam razgovarala s novinarkom Petrom Maretić Žonjom za Večernji list.
Pročitajte više o ovoj temi:
U svakodnevnom životu služimo se javnim ispravama poput osobne iskaznice i putovnice, kako bismo dokazali svoj identitet. Od otvaranja računa u banci, upisa na fakultet, do, recimo, iznajmljivanja auta ili prelaska granice, mogućnost potvrde da je određena osoba ta za koju se predstavlja često je prvi i osnovni preduvjet kako bi dobili pristup i mogućnost korištenja određene usluge. U fizičkom svijetu, dakle, identifikacija ja sastavni dio svakodnevice, uhodan proces kojemu ne pridajemo previše pažnje.
Građani nemaju uvid u to za što se koriste osobni podatci
U digitalnom okruženju, različiti privatni i javni pružatelji usluga trenutno nude sredstva digitalne identifikacije koja korisnicima omogućuju pristup različitim javnim uslugama, poput internetskog bankarstva. Dok se u fizičkom svijetu proces identifikacije temelji na javnim ispravama izdanim od strane državnih tijela, u digitalnom okruženju taj proces je u velikoj mjeri privatiziran od strane velikih platformi te je manje transparentan. Danas je situacija na internetu takva da ukoliko želimo pristupiti određenoj usluzi, često se prvo moramo ulogirati preko Facebooka ili svog Gmail računa i tek onda dobivamo pristup i mogućnost korištenja usluga.
U tom procesu korištenja velikih platformi kao svojevrsnih posrednika u našim online interakcijama, građani zapravo nemaju jasan uvid u to za što se koriste njihovi osobni podatci, što sa sobom povlači niz pravnih, etičkih i sigurnosnih pitanja. Istraživanje Eurobarometra ukazuje kako 72% korisnika želi znati kako se njihovi podaci obrađuju kada koriste račune društvenih medija, dok 63% građana EU-a želi siguran jedinstveni digitalni ID za sve internetske usluge.
Korištenjem novog okvira za digitalni identitet želimo stvoriti alternativnu trenutnom modelu i omogućiti građanima da se elektronički identificiraju, pohranjuju i upravljaju svojim osobnim podatcima i službenim dokumentima u elektroničkom formatu korištenjem napredne aplikacije za mobitele, tzv. digitalnog novčanika.
Digitalni novčanik omogućit će svim onim građanima koji ga budu željeli koristiti pristup javnim i privatnim uslugama na siguran, transparentan i brz način kako u svojim matičnim državama, tako i u inozemstvu. Primjera radi: ukoliko se nađete u inozemstvu i shvatite da ste zaboravili sa sobom ponijeti svoj lijek, vaš liječnik će vam moći propisati e-recept kojemu ćete moći pristupiti putem osobnog digitalnog novčanika i otići pokupiti lijek u najbližu ljekarnu. Ono što je važno naglasiti jest da će korištenje novog okvira biti na dobrovoljnoj bazi, tj. nema govora o tome da neće više postojati mogućnost korištenja fizičkih dokumenata. Novim okvirom odgovaramo na zahtjeve građana da im se osigura jednostavan, brz i pouzdan način pristupa i korištenja vlastitih dokumenata u razne svrhe.
Pristup dokumentima pomoću jedinstvene aplikacije
U praksi to znači da građani više neće morati stajati u dugačkim redovima, hodati od šaltera do šaltera kako bi, recimo, izvadili svoj rodni list ili domovnicu. Svim potrebnim dokumentima moći će se pristupiti putem jedinstvene aplikacije i pohraniti ih na siguran način u svoj digitalni novčanik koji će biti dizajniran na način da osigura najviši stupanj sigurnosti i zaštite osobnih podataka. Time štedimo dragocjeno vrijeme, pojednostavljujemo često nepotrebno komplicirane procedure i građanima u značajnoj mjeri pojednostavljujemo ispunjavanje dnevnih obaveza!
Očekujem da ćemo politički dogovor oko novog zakona postići početkom iduće godine, tako da bi novi okvir trebao zaživjeti već u 2024., znači u vrlo skoroj budućnosti! Normalno je za očekivati da će morati proći određeno vrijeme kako bi se građani upoznali s novim sustavom i mogućnostima kojim im pruža. No u principu, kako sam već spomenula, sustav će biti upotrebljiv u svim onim dnevnim interakcijama s javnim i privatnim uslugama koje zahtijevaju njihovu identifikaciju i uvid u osobnu dokumentaciju.
Digitalni novčanik će imati dvojaku funkciju: s jedne strane građani će ga moći koristiti kao sredstvo identifikacije, dok će druga funkcija, po uzoru na tradicionalan novčanik, biti mogućnost pohranjivanja raznih osobnih dokumenata: od vozačke dozvole, sveučilišne diplome, boarding passova, itd. Teoretski govoreći, primjena novog sustava je neograničena i očekujem da će s vremenom, kako sustav bude evoluirao, broj usluga koje nudi i broj mjesta na kojima će biti prihvaćen rasti vrlo brzo.
Digitalni identitet – Prijedlog zakona predviđa najvišu razinu sigurnosti
Tzv. digitalni identitet možemo usporediti s portalom e- građanin. No, ne nužno. Trenutno putem nacionalnog sustava identifikacije i autentifikacije korisnici imaju mogućnost pristupa samo i isključivo javnim uslugama. Novim zakonom to mijenjamo na način da će i privatni sektor biti uključen u novi sustav i koristiti njegove prednosti. U Europskoj uniji većina zemalja nude nekakav sustav identifikacije svojim građanima putem kojega mogu pristupiti javnim uslugama, dok druge čak uopće ne nude tu mogućnost. U 2022. godini to zvuči zaista pomalo bizarno i nije u skladu s vremenom u kojemu živimo. Danas tako od 27 država članica njih samo 14 osiguravaju nacionalne sustave slične našem e-građaninu.
Time je pokriveno 60 posto sveukupne EU populacije, no stope korištenja su niske, korištenje tih sustava često je previše komplicirano, dok je njihova primjena u poslovne svrhe zanemarivo mala. Jedno od najvećih trenutnih ograničenja je nemogućnost korištenja nacionalnih sustava izvan matične zemlje. Pandemija koronavirusa u velikoj mjeri je ubrzala digitalizaciju naših društava te ukazala na ograničenja, poput manjka prekogranične interoperabilnosti nacionalnih sustava, koja se moraju hitno riješiti.
Prijedlog zakona predviđa najvišu razinu sigurnosti. Novi okvir temeljit će se na standardima, tehničkim specifikacijama i operativnim aspektima koji će korisnicima digitalnih novčanika osigurati najvišu razinu sigurnosti i zaštite osobnih podataka. Države članice će certificirati svoje novčanike kako bi osigurale da su u skladu s ovim zahtjevima. Svi osobni podatci kojima će razne internetske platforme, poput društvenih medija, htjeti pristupiti, dijelit će se isključivo uz suglasnost korisnika, a imajući na umu da od korisnika neće smjeti tražiti podatke koji nisu nužni za pružanje usluga. To u praksi znači da ukoliko neka internetska stranica od vas traži da potvrdite da ste stariji od 18 godina, digitalni novčanik bi trebao omogućiti funkcionalnost da potvrdite istinitost te tvrdnje bez otkrivanja datuma rođenja.
Krajnji cilj – modernizirati državni aparat i ubrzati digitalizaciju usluga
Time u praksi primjenjujemo princip tzv. selektivnog otkrivanja podataka koji je predviđen GDPR-om. Krajnji cilj je modernizirati čitav državni aparat i ubrzati digitalizaciju javnih usluga, podići njihovu kvalitetu i dostupnost te na taj način osigurati da država zaista postane pravi servis građanima i poduzećima. Jedan od ciljeva je osigurati da do 2030. godine minimalno 80 posti svih građana EU-a ostvari pravo korištenja prednosti koje će proizaći iz ovog zakona te podići pristup prekograničnim online uslugama.
Pandemija COVID-19 nije donijela samo poremećaje. Također je potaknula otpornost i inovacije. Studija tvrtke McKinsey pokazala je da je pandemija COVID-19 ubrzala digitalizaciju za čak 7 godina na globalnoj razini. Znači, sve one procese koje smo dugo planirali i odgađali zahvaljujući novim tehnologijama uspjeli smo implementirati u rekordno kratkom roku.
Iskreno se nadam i vjerujem da će ovaj sustav pomoći i transparentnijem radu hrvatskih državnih institucija! Transparentnost, dostupnost i podizanje kvalitete javnih usluga jedan je od glavnih političkih ciljeva za koji se zalažem u izradi ovog zakona i nešto na čemu ću nastaviti inzistirati kada uđemo u fazu pregovora s Vijećem. Ova uredba od iznimne je važnosti za funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU jer želimo potaknuti pružanje prekograničnih digitalnih usluga – to je tržište za koje se očekuje ogroman rast u okviru digitalnog gospodarstva i vjerujem da će korist osjetiti građani, ali i naš ICT sektor koji posljednjih nekoliko godina raste po impresivnim stopama! Dok su mnogi sektori padali u pandemiji, ICT je nastavio rasti.