Izuzev u stručnim krugovima, o mentalnom zdravlju ne govori se dovoljno. Prate ga stigma i nelagoda oboljelih i njihovih obitelji da ih okolina neće prihvatiti, da ih neće razumjeti. Oboljeli i njihove obitelji vrlo često se srame potražiti savjete, nerijetko ne znaju kome se obratiti ili se, pak, pomoć odluče potražiti onda kada već bude prekasno. Situacija postaje sve gora, poremećaji mentalnog zdravlja u porastu su, posebice među djecom i mladima gdje vidimo zabrinjavajući trend.
Upravo iz tog razloga, kao zastupnica u Europskom parlamentu i članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, organizirala sam online okrugli stol „Tu je, iako je ne vidiš“ posvećen poremećajima mentalnog zdravlja na kojem smo prikupili stručne sugovornike kako bi dali odgovore na pitanja poput: Koji su daljnji koraci i kada možemo očekivati usvajanje strateškog okvira? Koliki je teret poremećaja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj? Kako se ocjenjuje suradnja državnih institucija i nadležnih centara u prepoznavanju bolesti, ali i ublažavanju posljedica kroničnih oboljenja mentalnog zdravlja? Međusektorske politike nametnule su se kao djelotvorna strategija u rješavanju problema mentalnog zdravlja – postoje li one i u Hrvatskoj? Kroz razgovor nas je vodila i uspješno usmjeravala novinarka, ujedno i psihologinja, Antonia Ćosić.
Depresija – jedan od vodećih uzroka invaliditeta
Uvodno sam istaknula kako se gotovo milijardu ljudi diljem svijeta, a čak 84 milijuna u Europi, nosi s poremećajima mentalnog zdravlja. Procjenjuje se da ukupni troškovi povezani s mentalnim bolestima u 28 zemalja EU-a iznose više od 4% BDP-a, odnosno više od 600 milijardi eura. Također, istaknula sam kako je depresija danas jedan od vodećih uzroka invaliditeta, a samoubojstvo je čak četvrti po redu uzrok smrti mladih od 15 do 29 godina.
Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnice za zdravstvo Grada Zagreba, iznijela je alarmantne podatke kako u Hrvatskoj čak 44 tisuće djece i mladih ima poteškoća s mentalnim zdravljem te se bilježi povećanje hospitalizacija u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu za čak 30%.
Briga o poremećajima mentalnog zdravlja šira od zdravstva
Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje, dodao je kako novija istraživanja pokazuju dodatno povećanje anksioznosti i depresije što vrlo često dovodi i do suicida kao najteže posljedice te iznio podatak kako je 60% suicida povezano s depresijom. Na sve ovo, zasigurno značajno utječe i pandemija COVID-19, ali i drugi stresni događaji, poput potresa, rata u Ukrajini i neizvjesnosti uslijed energetske krize.
Sve to utječe na mentalno zdravlje, a resursi su nedovoljni. Briga o mentalnom zdravlju je šira od zdravstva i tu je važno uključiti i obrazovni sustav, kao i lokalne zajednice kako bi se ovom problemu pristupilo sustavno. Važno je, kako je istaknuo Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, osnaživati kapacitete u zajednici, ali ne samo građenjem bolničkih kreveta. Da se u brigu o mentalnom zdravlju moraju uključiti sve zdravstvene ustanove, i to ne samo unutar vlastitih zidova, naglasila je Renata Sabljar-Dračevac, predsjednica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Ujedno je i podsjetila na važnost zdravstvene pismenosti od najranije dobi.
Na nedostatak edukacije ukazala je i Dragica Marač, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije te kazala kako se u našem sustavu obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstvene zaštite ne posvećuje dovoljno pažnje kako bi djeca i mladi usvojili vještine potrebne za preživljavanje u izazovnim vremenima.
Na to sam dodala kako je mentalno zdravlje temeljna komponenta za produktivan, stabilan i zdrav život kod kuće, na poslu, u školi, kao i u društvenom životu. Međutim, nije dovoljno baviti se problemom mentalnog zdravlja samo u bolnicama i terapijskom okruženju, već prepoznati ga kao zajedničku brigu i međusektorsku temu u Europskoj uniji.
Važnost prevencije
Važnost intervencije u zajednici, i to od najranije dobi, naglasila je i Danijela Štimac-Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u HZJZ-u te dodala da na porast poremećaja mentalnog zdravlja kod mladih značajno utječe i alkohol te uzimanje droga, posebno kokaina. Andreja Bogdan, iz Hrvatske psihološke komore upozorila je na nedostatak psihologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kako bi poremećaji bili ranije detektirani.
Marija Kušan-Jukić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dodala je kako je u Hrvatskoj alkohol vodeći među ovisnostima, ali da problem ovisnosti postaje sve kompleksniji jer dolaze i novi oblici, kao što je ovisnost o kockanju, internetu, videoigrama, društvenim mrežama te kako je nužno što skorije usvojiti strategiju borbe protiv ovisnosti, koja će uzeti i obzir spomenute nove oblike.
Pozitivan primjer rada i edukacije u zajednici, podijelila je Ana Dautović, zamjenica predstavnice UNICEF-a za Hrvatsku. UNICEF naime, u suradnji s brojnim partnerima na lokalnom nivou, radi na jačanju emocionalnih vještina djece i mladih te osnaživanju školskih procesa koji doprinose mentalnom zdravlju. Dodatno, u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu razvili su i digitalnu platformu za pozitivan razvoj adolescenata koji okuplja interdisciplinarni tim znanstvenika, psihoterapeuta, stručnjaka te same djece i mladih.
Svi sudionici panela složili su se da je važno preventivno djelovati te kao prijedloge istaknuli uspostavu dispanzera na razini primarne zdravstvene zaštite, deinstitucionalizaciju oboljelih kroz povećanje mobilnih timova te povećanje kapaciteta u obrazovnom sustavu kroz povećanje broja psihologa u vrtićima i školama.
Vera Katalinić – Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva RH, istaknula je kako je dugoočekivani Nacionalni strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. dovršen te kako se uskoro očekuje odobrenje Ministarstva financija kako bi bio upućen na Vladu RH. U izradi ovog Okvira, kako je istaknula, sudjelovao je intersektorski tim te će biti popraćen nizom akcijskih planova.
Sve više poremećaja mentalnog zdravlja
Zaključno, naglasila sam kako je usvajanje okvira potvrda odlučnosti da se ulovimo u koštac s ovim problemom. Tako je primjerice, Europski plan borbe protiv raka značio veliku prekretnicu diljem Europske unije, osigurana su i velika financijska sredstva. Voljela bih da se takav fokus stavi i na mentalno zdravlje i zato je važno da što prije usvojimo ovu strategiju te započnemo s provedbom akcijskih planova, jer su brojke vezane uz poremećaje mentalnog zdravlja zaista alarmantne.
Koristim još jednu priliku da se zahvalim svim našim panelistima, ali i svima ostalima koji su nas pratili na online okruglom stolu “Tu, je iako je ne vidiš”. Nadam se da je zajednička rasprava pomogla da hrvatsko iskustvo u bavljenju mentalnim zdravljem bude prepoznato na europskoj razini.
Pogledajte raspravu:
