Onečišćenje zraka veliki je zdravstveni, okolišni, ali i ekonomski problem za koji se traže rješenja na razini Europske unije. Među glavnim čimbenicima zagađenja su promet, industrijski procesi, poljoprivreda, kućanstva, gospodarenje otpadom, ali i prirodne nepogode poput požara.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), onečišćenje zraka predstavlja jedan od najvećih ekoloških rizika za ljudsko zdravlje, jer značajno povećava rizik od respiratornih infekcija, kardiovaskularnih bolesti te pojave karcinoma pluća. Posebno osjetljive skupine su djeca i stariji te kronični bolesnici. Tzv. lebdeće čestice u zraku, čija se koncentracija redovito mjeri, usko su povezane s raznim oboljenjima te smrtnošću, jer prodiru duboko u respiratorni sustav.
Uz zdravstveni aspekt, važno je promatrati i utjecaj onečišćenja zraka na vegetaciju i ekosustav, klimatske promjene, ali i na gospodarstvo i društvo u cjelini. Upravo zato, na razini Europske unije usuglašavaju se politike o kvaliteti zraka, kao smjernice državama članicama u smanjenju onečišćenja zraka. Od 2004. godine do danas usvojen je niz Direktiva te zakonodavnih akata koji se tiču kvalitete i onečišćenja zraka, među kojima i Direktiva EU o kvaliteti vanjskog zraka (AAQD) s ciljem pomoći državama članicama u smanjenju onečišćenja i štetnih emisija. Ona predviđa metode i kriterije za ocjenu kvalitete zraka u državama članicama, uspostavu mreže mjernih postaja. Ipak, Direktive do sada nisu dale zadovoljavajuće rezultate jer se u mnogim zemljama još uvijek ne poduzimaju dovoljne mjere za ispunjenje standarda kvalitete zraka.
Prema podacima Institute for Health Metrics and Evaluation (IHME) i Hrvatska je visoko na ljestvici zemalja po smrtnosti uzrokovanoj onečišćenjem zraka. Uz promet, na kvalitetu zraka u Hrvatskoj utječu i emisije iz industrijskih procesa, poljoprivrede te odlagališta otpada. Zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, pokazatelji postaju sve porazniji.
Najveći zagađivač zraka u Hrvatskoj su već godinama emisije iz prometa, a potom iz energetike i industrijskih procesa, poljoprivrede i odlaganja otpada. U nekim područjima, primjerice u Vranjicu u kojem je bivši Salonit ili Pločama gdje je Plobest, kao i u blizini brodogradilišta Brodosplit i Uljanik iz Pule stanovnici u većim postotcima obolijevaju od azbestoze. U blizini cementara (Koromačno u Istri i Cemex u Dalmaciji), rafinerija (Rijeka, prije Sisak, Slavonski Brod), zbog zagađenja zraka bilježi se povećanje pobola od respiratornih bolesti. Također treba spomenuti da se zbog specifičnog geografskog položaja gradova u blizini rijeka i kotlinama u pojedinim razdobljima u godini, a najčešće tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, stvaraju kape koje imaju povećane koncentracije štetnih plinova.
Stoga je prijedlog revizije Direktive o kvaliteti zraka, kojega je ovih dana objavila Europska komisija, od izuzetne važnosti. Njome se planira do 2030. godine za 75 % smanjiti broj preuranjenih smrti od onečišćenja zraka, a konačni cilj je nulta stopa onečišćenja zraka, vode i tla do 2050. godine.
Revizijom su tako predloženi novi propisi sa strožim pravilima o onečišćujućim tvarima u zraku, površinskim i podzemnim vodama, o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda te obeštećenju osoba koje trpe štetu za zdravlje zbog onečišćenja zraka. Dodatno, novom Direktivom predviđeni su i novi propisi kažnjavanja zbog onečišćenja, ali i jačanje svijesti i informiranja javnosti o kvaliteti i zagađenju zraka.
Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu