Za Večernji list razgovarala sam s Romanom Kovačević Barišić. Istaknula sam da su brojke vezane uz rak crne, trendovi loši, a karcinom sve veća prijetnja zdravlju građana, ali i proračunu zdravstvenih ustanova.
Ako ne postanemo učinkovitiji u borbi protiv karcinoma do 2035. godine, ta će bolest postati vodeći uzrok smrtnosti u Europi. Prema procjenama Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, prognoza za Hrvatsku 2020. godine bila je 25.001 novi slučaj raka i njime uzrokovano 14.216 smrti.
- COVID-19 „upozorio“ nas je na velike nejednakosti u standardima zdravstvene skrbi u državama članicama. Pristup dijagnozi, terapiji, ekspertizi i znanstvenim inovacijama nije isti. Kao što ni šanse za preživljavanje onkološkog bolesnika u Hrvatskoj ili u Francuskoj i Njemačkoj nisu iste. Te nejednakosti unutar EU moraju nestati ili se moraju smanjiti.
- Nedvojbeno je da je odgovor na ovu prijetnju mogao biti bolji, da je protok informacija bio efikasniji i brži. Stoga ne čudi što je u europskom akcijskom Planu za borbu protiv raka velik naglasak stavljen na maksimalno iskorištavanje podataka i digitalizaciju. Stvaranjem Europskog podatkovnog prostora u zdravstvu želi se potaknuti bolja razmjena i dostupnost različitih vrsta zdravstvenih podataka. https://ec.europa.eu/croatia/News/europes_beating_cancer_plan_a_new_eu_approach_to_prevention_treatment_and_care_hr
Plan Europske unije za borbu protiv raka
Hrvatska dobiva 28 milijardi za zdravstvo. Vrijeme je da se šanse za preživljavanje naših onkoloških bolesnika izjednače s njemačkim! Moramo stati na kraj tome da nam je karcinom je sve veća prijetnja.
- Taj iznimni potencijal novih tehnologija, novih saznanja o genetici i genomici, istraživanja i inovacija treba iskoristiti kako bi se karcinom što bolje sagledao u svim fazama razvoja bolesti. Uz digitalizaciju zdravstvenih podataka i primjenu umjetne inteligencije, napravit ćemo povijesne iskorake.
- Europski Plan borbe protiv raka poseban naglasak stavlja na rak u dječjoj dobi. On se od raka u odraslih osoba razlikuje po brzini širenja na ostatak organa i načinu na koji se liječi. Primjerice, već do trenutka postavljanja dijagnoze rak se kod djece nerijetko proširi na čak 80% organa. Zbog toga Komisija pokreće ovu inicijativu, kako bi najmlađima osigurala pristup ranom otkrivanju, dijagnozi, kvalitetnom liječenju i njezi.
Europska komisija stavila je prevenciju na vrh liste prioriteta jer se preventivnim pregledima rak uspijeva dijagnosticirati u ranoj fazi. Tada su šanse za preživljavanje veće i troškovi liječenja niži. S malo volje i pameti može se jako puno učiniti. Dobro je što je koronakriza od zdravlja i zdravstva napravila prvoklasno političko pitanje koje od izbijanja pandemije dominira javnim prostorom.