Širenje dezinformacija, posebno u vrijeme pandemije, dodatna je ugroza za zdravlje stanovništva. Imali smo prilike svjedočiti kako je infodemija utjecala na svjesnost mnogih o bolesti COVID-19 i neodlučnost o cijepljenju.
Na Posebnom odboru za pandemiju bolesti COVID-19: stečena iskustva i preporuke za budućnost (COVI), u razmjeni mišljenja s potpredsjednicom Europske komisije Verom Jourovom, kao članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, upozorila sam kako je infodemija problem s kojim se moramo ozbiljnije i sustavnije baviti te usvojiti novi pristup kao odgovor na ovu vrstu prijetnje.
Rješenje najveće zdravstvene krize u novijoj europskoj povijesti uvelike je otežala i hiperinflacija vijesti, neprovjerenih informacija i podataka što je pridonijelo jednoj vrsti kaosa. S jedne strane strahu, a s druge vrlo često pretjeranom opuštanju te umanjivanju potencijalnih opasnosti virusa. Stoga je infodemija nešto što moramo shvatiti vrlo ozbiljno i iz ove zdravstvene krize usvojiti lekcije i pronaći odgovore koji će nas učiniti spremnijima za moguće nadolazeće zdravstvene ugroze.
Osvrnula sam se i na izvješće Europske komisije objavljeno u travnju ove godine pod nazivom „Sustaining EU Preparedness and Response: Looking ahead“ koje se, po mom mišljenju, premalo bavi opasnostima širenja dezinformacija. Naglasila sam pritom kako na razini Europske unije moramo snažnije odgovoriti novim kvalitetnim pristupom i konkretnim mjerama borbe protiv infodemije.
U okviru istog Odbora, s Povjerenikom za unutarnje tržište, Thierryjem Bretonom, razgovarali smo i o problemu nestašice lijekova, kao dugogodišnjem problemu, ne samo tijekom zdravstvene krize. Pohvalila sam pritom ogroman trud uložen u vrijeme pandemije i činjenicu da je brzom reakcijom i povećanom proizvodnjom cjepiva protiv COVID-19 spašeno stotine tisuća života te omogućeno operativno funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Predviđajući buduće hitne zdravstvene situacije, Komisija je napravila veliki posao uspostavljanjem HERA-e, Europskog tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize u cilju sprečavanja, otkrivanja i brzog odgovora na zdravstvene krize koje će se baviti prikupljanjem podataka i izgradnjom potrebnih kapaciteta za odgovor i na taj način predviđati prijetnje i moguće zdravstvene krize.
Imajući u vidu da je nestašica lijekova dugotrajan problem koji je pandemija COVID-19 dodatno pogoršala, postavila sam pitanje mogu li HERA i EU FAB doprinijeti dugoročnoj strateškoj autonomiji zdravstva Europske unije.
Pandemija je zapravo razotkrila sve slabosti europskih zdravstvenih sustava i sve naše inicijative trebaju biti usmjerene na njihovo jačanje. Prije sada točno godinu dana započeli smo s gradnjom Europske zdravstvene unije koja podrazumijeva bolju koordinaciju među državama članicama u odgovoru na buduće zdravstvene krize, otporne zdravstvene sustave te dostupnost cjenovno pristupačnih i inovativnih lijekova i medicinskih uređaja. Unija se u odgovoru na ovu pandemiju koristila ad hoc rješenjima koje sada valja integrirati u zakonodavstvo, kako bismo u budućnosti bili spremniji i brži.
