NOVOSTI

Postala sam izvjestiteljica za Uredbu o europskom digitalnom identitetu
Uredbu o europskom digitalnom identitetu

Drago mi je što mogu objaviti da sam postala izvjestiteljica Europskog parlamenta za Uredbu o europskom digitalnom identitetu. Kriza COVID-19 ubrzala je digitalizaciju i jasno pokazala koliko su digitalne tehnologije i alati postali važan dio naše svakodnevice. Sigurne i pouzdane usluge identifikacije iz ovog prijedloga građani će moći koristiti na dnevnoj bazi i u različite svrhe – bilo da se radi o podnošenju porezne prijave, pristupu elektroničkim zdravstvenim zapisima ili upisivanju fakulteta. Kao izvjestiteljica, za cilj sam si postavila modernizaciju, pojednostavljenje i ubrzanje komunikacije građana i javnog sektora, osiguravanje najviše moguće razine zaštite osobnih podataka te povećanje transparentnosti pružanja javnih usluga.

Osim novih pogodnosti za građane, europski digitalni identitet donijet će prednosti i velikim i malim poduzećima jer će im rješenja za sigurne i pouzdane usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućiti da ponude širok raspon novih usluga. Krajnje je vrijeme da izgradimo siguran i svrsishodan okvir za europski digitalni identitet koji odgovara potrebama građana u 21. stoljeću! 

Komisija je 7. lipnja 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima članica EU-a, osobama s boravištem u Uniji i europskim poduzećima. Građani će moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente iz svojih europskih lisnica za digitalni identitet jednim klikom na ekranu telefona. S pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europske lisnice za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob. Korisnik će uvijek moći odlučiti želi li koristiti europsku lisnicu za digitalni identitet.

Europski okvir za digitalni identitet

Na temelju nove uredbe države članice građanima i poduzećima ponudit će digitalne lisnice, kojima će se moći povezati njihovi nacionalni digitalni identiteti i dokazi o drugim osobnim atributima (npr. vozačka dozvola, diplome, bankovni račun). Lisnice će pružati javna tijela ili poduzeća iz privatnog sektora, pod uvjetom da su priznata u državi članici.

Te nove europske lisnice za digitalni identitet svim će Europljanima pružiti mogućnost pristupa uslugama na internetu bez korištenja privatnih metoda identifikacije ili nepotrebnog dijeljenja osobnih podataka. To rješenje omogućit će im potpunu kontrolu nad podacima koje dijele.

Europski digitalni identitet:

  • bit će dostupan svima koji ga žele: europski digitalni identitet moći će koristiti svi državljani članica EU-a, sve osobe s boravištem u Uniji i sva europska poduzeća koja to žele.
  • imat će široku primjenu: europske lisnice za digitalni identitet moći će se upotrebljavati kao sredstvo identifikacije korisnika ili dokaz određenih osobnih atributa za potrebe pristupa javnim i privatnim digitalnim uslugama u cijeloj Uniji.
  • korisnicima će omogućiti kontrolu nad svojim podacima: europska lisnica za digitalni identitet građanima će omogućiti da odaberu i prate koje podatke o identitetu i potvrde žele podijeliti s trećim stranama. Zahvaljujući kontroli korisnika nad podacima neće se dijeliti podaci koji nisu nužni.

Kako bi se što prije proveo u djelo, prijedlog je popraćen preporukom. Komisija poziva države članice da do rujna 2022. izrade zajednički paket alata i da odmah započnu s potrebnim pripremama. Taj paket alata trebao bi uključivati tehničku arhitekturu, standarde i smjernice za najbolju praksu.

Kontekst

U Komisijinu Digitalnom kompasu za 2030. utvrđen je niz ciljeva i ključnih etapa čijem će ostvarenju europski digitalni identitet pridonijeti. Na primjer, do 2030. sve najvažnije javne usluge trebale bi biti dostupne na internetu, svi građani imat će pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima, a 80 % njih trebalo bi imati elektroničku osobnu iskaznicu.

Ta Komisijina inicijativa temelji se na postojećem prekograničnom pravnom okviru za pouzdane digitalne identitete i inicijativi za europsku elektroničku identifikaciju i usluge povjerenja (Uredba eIDAS). Ta uredba donesena je 2014. i pruža osnovu za prekograničnu elektroničku identifikaciju, autentikaciju i certificiranje internetskih stranica unutar EU-a. Postojeći sustav već pruža određene prednosti za približno 60 % Europljana.

S druge strane, države članice nisu obvezne primjenjivati nacionalni digitalni identitet i učiniti ga interoperabilnim na razini Unije, što dovodi do velikih razlika među zemljama. Ovim će se prijedlogom ti nedostaci ukloniti jer će se poboljšati djelotvornosti okvira, a njegove prednosti proširiti i na privatni sektor i mobilnu upotrebu.