I ove ću godine kao članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu nastaviti aktivno raditi na borbi na borbi protiv klimatskih promjena te aktivnostima s ciljem postizanja ugljično neutralne Europe do 2050.
Kako bi poduzeli potrebne korake u smanjenju emisija stakleničkih plinova unutar Europske unije, Vijeće Europske unije i Europski parlament dogovorili su paket „Spremni za 55%”, s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030., što je Europskim zakonom o klimi postalo i pravna obveza.
Paketom 55%, o kojem se raspravlja u nekoliko područja politika, kao što su okoliš, energetika, promet te gospodarski i financijski poslovi, nastoji se: pružiti dosljedan i uravnotežen okvir za postizanje klimatskih ciljeva EU-a kojima se osigurava poštena i socijalno pravedna tranzicija, održavati i jačati inovacije i konkurentnost industrije EU-a te istodobno osigurati jednake uvjete u odnosu na gospodarske subjekte iz trećih zemalja te se podupire položaj EU-a kao predvodnika u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Tijekom 2023. godine, kako bi ostvarili ciljeve iz paketa „Spremni za 55”, zastupnici u EP će glasati o novim CO2 standardima za automobile i kombije, uvođenju infrastrukture za alternativna goriva, novom okviru za unutarnje tržište vodika, smanjenju emisija metana i stakleničkih plinova, novim pravilima za sprječavanje premještanja kompanija u offshore poslovanje i ambicioznijim ciljevima za sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova.
Održivi ciklus ugljika ima važnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti i stvaranju uspješnog dekarboniziranog gospodarstva u Europi. Kao izvjestiteljica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, predstavila sam svoje prijedloge u okviru sudjelovanja u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), kojima se zalažem za bolju regulaciju kupnje zemljišta od strane velikih korporacija, na veću alokaciju javnih sredstava te poticanje privatnog sektora na ulaganja u projekte prihvatljivih rješenja hvatanja ugljika. Pošumljavanje, agrošumarstvo, upotreba postrnih, pokrovnih i konzervacijskih usjeva, prenamjena poljoprivrednog zemljišta u zemljište na ugaru ili trajne travnjake te obnova tresetišta i močvarnih područja samo su neka od mogućih prirodnih rješenja. No, važnu ulogu u hvatanju ugljika imaju i industrijska rješenja, za koja su potrebna daljnja ulaganja u razvoj sigurne i dugoročne tehnologije.
Klimatske promjene su po svojoj prirodi prekogranični izazov koji se ne može riješiti samo nacionalnim ili lokalnim djelovanjem. Koordinacija klimatskih mjera nužna je na europskoj razini i, gdje je to moguće, na globalnoj razini.
Globalno zagrijavanje i njegove posljedice više nisu priče iz budućnosti, već naša realnost, a uzroci su svakako u povećanoj emisiji stakleničkih plinova. Naše akcije i odabir načina života također imaju određeni utjecaj na okoliš. Već danas važno je mijenjati navike, način života i ophođenja prema okolišu. Vlastiti ugljični otisak možemo i moramo smanjiti, primjerice, racionalnim korištenjem energije, uporabom ekološki prihvatljivog prijevoza, recikliranjem, ali i odabirom prehrambenih namirnica i načinom pripreme hrane. Smanjivanjem emisije ugljika, na osobnoj razini, možemo pridonijeti ukupnom smanjenju emisija stakleničkih plinova što u našoj zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena može doprinijeti velikim rezultatima.
