Mjesec siječanj posvećen je podizanju svijesti o raku vrata maternice. U Europi svake godine gotovo 60.000 žena oboli, dok ih 30.000 izgubi borbu s ovom zloćudnom bolešću. Stopa oboljenja razlikuje se od zemlje do zemlje. Tako je primjerice u nekim zemljama istočne Europe stopa pojavnosti raka vrata maternice od dva do pet puta veća nego u zemljama zapadne Europe.
Uzrok ovih razlika u stopi oboljenja i smrtnosti je, između ostaloga, u (ne)provedbi programa probira za rak vrata maternice. Jačanje prevencije apsolutni je prioritet u borbi protiv raka.
Nažalost, i Hrvatska u provedbi programa probira za rak zaostaje za drugim zemljama, dijelom zbog činjenice da neke ne provodi uopće (primjer je rak vrata maternice), a dijelom zbog toga što ih provodi loše (primjer je katastrofalno loš odaziv na rak debelog crijeva).
Finska je zemlja koja može služiti kao primjer svim drugim zemljama Europe, ali i svijeta. Naime, u Finskoj se već više od 50 godina provodi program probira na rak vrata maternice. Provođenje programa u ovoj zemlji smanjilo je oboljenje od raka vrata maternice za čak 80%.
U Hrvatskoj je, nažalost, situacija drugačija. Odlukom Vlade Republike Hrvatske Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice ukinut je 2016. godine. Dugih 8 godina Hrvatska je bez nacionalnog programa što je dovelo do toga da se brojke oboljelih žena iz godine u godinu ne smanjuju, već stagniraju. U našoj zemlji godišnje od raka vrata maternice oboli više od 320 žena, a više od 120 ih umre.
To su za Hrvatsku velike i neprihvatljive brojke! Moramo ustrajati na nacionalnim programima probira za rak te podizanju zdravstvene pismenosti građana, kako bi se na te probire i odazvali. Isto tako, važno je osvješćivati javnost, posebno djecu i mlade o čimbenicima koji su jedan od uzroka karcinoma, poput pušenja, konzumacije alkohola i loše prehrane.
Dostupna istraživanja provedena posljednjih godina, pokazuju kako gotovo 60 posto hrvatskih građana ima nedostatnu razinu zdravstvene pismenosti. To je potvrda da se time nitko nije ozbiljno bavio, što je loše. Zdravstvena pismenost mora biti važan dio ukupne zdravstvene politike, rekla bih čak primarni, jer od toga sve počinje i o tome uvelike ovisi učinkovitost sustava zdravstvene skrb svake zemlje.
Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu