Odbor za industriju, istraživanje i energetiku EP-a potvrdio je na sjednici odbora 6. prosinca preliminaran dogovor između Europskog parlamenta i Vijeća o Aktu o upravljanju podacima, čime su stvoreni i formalni uvjeti za skoro usvajanje od strane oba zakonodavca. Aktom se uspostavlja okvir i upravljački mehanizmi za bolju razmjenu i korištenje industrijskih podataka i podataka javnog sektora. Cilj je promicati dostupnost velikih setova podataka koji se mogu upotrijebiti za razvoj aplikacija i naprednih rješenja u području umjetne inteligencije, personalizirane medicine, zelene mobilnosti, pametne proizvodnje i u drugim područjima.
Prepoznavši važnost Akta za budućnost inovacija i daljnji rast podatkovne ekonomije u Europi, sudjelovala sam u izradi amandmana koji su uvršteni u završno izvješće EP-a. Akt o upravljanju podacima, predstavljen 25. studenog 2020. godine, prva je zakonodavna inicijativa koja je proizašla iz Europske strategije za podatke.
Očekuje se da će vrijednost podatkovnog gospodarstva u Europskoj uniji između 2018. i 2025. godine porasti s trenutnih 301 milijardu eura na 829 milijardi eura. Zbog fragmentiranog tržišta, neujednačenog zakonodavstva i korištenja različitih standarda, Europa do sada nije u dovoljnoj mjeri koristila sav potencijal koji nam podatkovno gospodarstvo pruža za stvaranje novih vrijednosti. Smatram da je stvaranje jedinstvenog podatkovnog tržišta ključan preduvjet za maksimalno korištenje potencijala podataka. Aktom o upravljanju podataka želimo doprinijeti daljnjem razvoju jedinstvenog tržišta za podatke, tako da poduzećima i istraživačima olakšamo pristup i korištenje podataka industrijskog i javnog sektora u razvoju novih proizvoda i usluga koji se temelje na velikim skupovima podataka, poput umjetne inteligencije. Vjerujem da javni sektor može i treba biti važan faktor u oblikovanju novog gospodarskog modela koji počiva na znanju i inovacijama.
Aktom o upravljanju podacima želi se doprinijeti i stvaranju novog poslovnog modela za posredovanje u području podataka uspostavom tzv. zajedničkih europskih podatkovnih prostora (data spaces) u sektorima od posebnog značaja, poput zdravstva, okoliša, energetike, poljoprivrede, mobilnosti, financija, proizvodnje, javne uprave i vještina. Podatkovni prostori tako postaju ključni element europskog podatkovnog ekosustava koji će poduzećima, građanima i ostalim zainteresiranim stranama omogućiti dijeljenje podataka u sigurnom i interoperabilnom okruženju.
Ono što želim naglasiti je kako Aktom pojedincima i poduzećima olakšavamo dobrovoljno stavljanje podataka na raspolaganje za opće dobro, na primjer za određeni istraživački projekt. Time potičemo dijeljenje podataka na dobrovoljnoj bazi te istovremeno potičemo podatkovni altruizam kao jednu od strateških odrednica novog podatkovnog okvira.
U svojim amandmanima, koji su se našli u završnom izvješću, naglasila sam kako se razmjena i dijeljenje podataka mora odvijati u sigurnom okruženju te u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Inzistirala sam da se dijeljenje osobnih podataka odvija samo uz prethodan izričiti pristanak osobe. Kao jedan od primjera stavljanja na raspolaganje osobnih podataka navodim primjer potrebe unaprjeđivanja istraživanja u pronalaženju lijekova za rijetke ili kronične bolesti.
Smatram da će Akt o upravljanju podacima donijeti nove prednosti i mogućnosti za građane i za poduzeća. Tijekom posljednjih nekoliko godina digitalne tehnologije preobrazile su gospodarstvo i društvo te utjecale na sve sektore gospodarske djelatnosti i aspekte svakodnevnog života. Podaci su temelj te preobrazbe: građani će imati velike koristi od inovacija utemeljenih na podacima, kao što su poboljšano personalizirano zdravstvo. Olakšavanjem pristupa i korištenja podataka poduzećima i istraživačkim organizacijama želimo potaknuti tržišnu utakmicu i inovacije u EU-u kao cjelini te time dodatno ojačati tehnološku suverenost Europe.